Eksploatacija

Eksplotacija

Mašinska havaPrvi agregat je pušten u probni rad i u pogon 25. novembra 1989. god, drugi polovinom maja 1990, a treći u septembru 1990. god. Proizvodnja se odvijala bez zastoja osim za remont i manji broj zastoja kod havarije MOP-a.

Rađeno je na ukrućivanju generatorskog vodećeg ležaja, jer je dokazano da je izbačaj vratila agregata pri startu mnogo veći od očekivanog. Rađeno je na novom centriranju sva tri agregata, a i na popravci oštećene uljne regulacione cijevi na uljnoj glavi agregata 1. Rađeno je na balansiranju sva tri generatora uz primjedbu da se prvi nije mogao dovesti u zadovoljavajući opseg zbog problema velike inklinacije. Rađeno je na poboljšanju saosnosti agregata 3. Naime, zbog usvojenog rješenja i većeg broja spojnih mjesta: radno kolo – vratilo, vratilo- zvijezda generatora, zvijezda generatora – nastavak vratila, nastavak vratila – uljna glava, saosnost je veliki problem. Popravljena je saosnost agregata 3, sa 300 μ na 100 μ.

Poseban problem u eksploataciji objekta predstavljalo je procurivanje voda iz akumulacije ispod brane. Ovaj problem se javlja od početka eksploatacije i prisutan je i danas. Procurivanje se od početnih 1,4 m3/s (1991.god.) kontinualno povećavalo i 2004. godine je iznosilo 12 m3/s dok danas iznosi 13 m3/s. Ovo je ozbiljan problem koji je potrebno hitno riješavati kako zbog ekonomskih tako i zbog tehničkih razloga. S tim u vezi preduzeti su postupci sanacije procurivanja vode ispod tijela brane.

U aprilu 1992. god. počeli su se namjerno rušiti dalekovodi. HE „Višegrad“ je imala glavni konektivni vod 400 kV za Tuzlu i 110 kV Vogošća Goražde. DV Tuzla porušen je 11.4.1992. god. Od ovog datuma HE „Višegrad“ nije mogla plasirati energiju i nije bila u pogonu do 25.12.1992. god. Mora se pomenuti ratni incident kada su otvoreni svi temeljni ispusti i do polovine otvora jedan zatvarač na prelivu. Ovom prilikom ispušteno je 6.300 m³/s vode koja je porušila desetak kuća u Dušču. Ćuprija na Drini je izdržala iako je trebalo da nivo vode poraste još jedan metar pa da otvori ispod lukova budu ispunjeni vodom.

U ovom periodu sa malobrojnom posadom na HE „Višegrad“ koja se starala da se agregati ne potope nizvodnom vodom (Kaplan – duboko potopljeni), obezbjeđujući napajanje el. energijom sa 35 kV Rudo i gorivom za dizel agregat (koji je inače postojano radio svo vrijeme rata po potrebi) i učestalim popravkama dalekovoda, tragalo se za rješenjem priključka na mrežu.

Jednopolna šema Hidroelektrane Višegrad

Jednopolna šema Hidroelektrane „Višegrad“

Najjednostavnije rješenje je bilo da se produži vod Višegrad – Rudo prema Potpeći i spoji sa DV 110 kV Potpeć – Pljevlja. Ovo je urađeno tako da se sa jednom mašinom ušlo na mrežu i radilo sve do 22.10.1994.god. kada je pušten u pogon DV 220 kV Višegrad – Vardište i uklopljen na vod 220 kV Požega. Poslije ovog datuma mogla se kompletna proizvodnja plasirati u sistem. U periodu od aprila do novembra 1994. god. ukupno sedam mjeseci rađen je veliki remont agregata 1, odnosno popravljanje inklinacije. Posao je obavljen sa deset radnika bez prisustva isporučioca. Tada je doveden agregat u tolerancu, što se tiče inklinacije, postavljanjem instrumental limova ispod konusa nosećeg ležaja. Segmenti nosećeg ležaja su voženi u „Lola korp”. Međutim obrada istih nije bila valjana, te se postupak morao ponoviti. Popravkom istih pušten je u rad agregat (kasnije su ubačeni rezervni segmenti). Napominjemo specifičnost obrade površine segmenata nosećeg ležaja. U ratnom periodu značajno je istaći da se radilo sa minimalnim brojem ljudi, čestim popravkama DV zbog rušenja, radom dizel agregata i problemima snabdijevanja naftom i u nemogućnosti obezbjeđivanja servisa i nabavke rezervnih dijelova. Kako je elektrana bila vezana u sistem EPS-a potrebe za energijom i snagom su bile ogromne i vođenje elektrane, od strane nadležnog dispečerskog centra, često nije bilo najadekvatnije.

Eksploatacija nakon rata

Uz redovnu eksploataciju rješavali su se tekući problemi i sanirali zaostali neriješeni problemi. Remonti su rađeni redovno. Posle jednog teškog proboja urađena je sanacija MOP-a. Instaliran je akvizicioni „SCADA” sistem, sistem video nadzora i dignut je krov mašinske zgrade. Od početka bombardovanja SR Jugoslavije oprema HE „Višegrad“ je izdržala velike zemljospojeve, napon je rastao preko 460 kV, a elektrana je par puta radila ostrvski napajajući konzum do Kruševca. Drugi problem je bio nizak napon na 400 kV mreži pa se uzbuda morala prepodešavati kako bi bio moguć ulazak u pogon pojedinih agregata HE „Višegrad“.

U ljeto 2010. urađen je remont agregata br. 3

Najpogodniji termin za remont postrojenja i opreme u HE „Višegrad“ je malovodni period na rijeci Drini od jula do septembra. Za ovaj remont planiran je veliki zahvat na agregatu br. 3, identičan po radovima koji su izvršeni tokom 2009. godine na agregatu br. 2. Zahvat rješava tri bitne stvari:
a) dovođenje vertikale agregata
b) smanjuje temperaturu nosećeg ležaja i
c) preklinjavanje statora generatora.

Problem vertikale sva tri agregata na HE Višegrad je prisutan od perioda montaže, tačnije od njihovog puštanja u pogon. Agregat br. 1 je saniran 1994. god. jer nije mogao da radi. Greška u vertikali je bila tri puta veća od tolerance. Greška u vertikali agregata br. 2 bila je oko dva puta veća od tolerance, tako da je 2009. godina bila krajnji rok za sanaciju. Na agregatu br. 3 ova greška je za oko 70% veća od tolerisane na 0,05 mm/m. Radovi su otpočeli 01. jula 2010. i 16. jula izvađen je rotor generatora. Sabirana je ravnina nosećeg prstena za noseći ležaj ubacivanjem instrumental limova pod kupu nosećeg ležaja. Preklinjavanje je završeno tokom avgusta. Nakon toga uslijedilo je ispitivanje generatora, montaža donjeg zaslona, spuštanje rotora te nastavak rada na montaži kuplunga mašine (spoj generatora i turbinske osovine), reg. cijevi, zaslona generatora, gornjeg krsta, podešavanje vodećih ležajeva, centriranje agregata, montaža osovinske brtve, nosača četkica, uljne glave, punjenje ležajeva i sistema regulacije. Izvršena je provjera svih bitnih zazora, radnog kola, brtve, uljne kade i drugog, a na kraju je uslijedilo vezivanje senzora i punjenje protočnog trakta i nakon toga procedura za puštanje u pogon. Ovdje donosimo jednu napomenu. Naime, na agregatu br. 3 minimalni zazor radnog kola je 1,4 mm (projektovano 3 mm) slično je bilo i na mašini br. 2-1,6 mm. (Turbina je Kaplan). Ovo je izuzetno opasno, pa se novim centriranjem morao da obezbijedi veći zazor. Inače, ovaj problem na sve tri mašine prisutan je od montaže 1990. godine.

Problem grijanja nosećeg ležaja na sva tri agregata, naročito kada su visoke temperature rashladne vode (do 20°C) je takođe prisutan od početka rada. Zato su inženjeri „TOSHIBA“ podigli limitere za alarm i isključenje na 75°C i 80°C, odnosno za 5°C. Ovo je van tenderskih uslova. Ispravljanjem agregata br.2 utvrdili smo da zahvat spušta temperaturu za 3°C a za još 3°C novi hladnjak. Plan je da isto uradimo i sa agregatom br. 3, na kome moramo da spustimo temperaturu za 3-4°C (ostao je stari hladnjak koji je ispran). Ovo je važno jer dovodimo mašine u pouzdan režim rada, pogotovo što sekundarna regulacija podiže temperaturu za 2-4°C.

I treća stvar – prelinjavanje statora – utvrdili smo na agregatu br. 2 kao i na br. 3 da je minimalno 50% klinova labavo. Kompletnom zamjenom osiguran je namotaj na duži rok. Tokom remonta elektro služba je, radi stabilnog rada i sigurnosnih mjera, izvršila kontrolu i sanaciju ormara i zaštita, i zaštitnih sklopova.

Zaključak

HE „Višegrad“ je, kako pokazuje praksa dvadesetpetogodišnjeg uspješnog rada, sve glavne tehničko-tehnološke zadatke predviđene projektnim rješenjima i očekivanjima ispunila i potvrdila. Ostvaruje se projektovana snaga i proizvodnja električne energije. Raspoloživost postrojenja je na visokom nivou. Gro obaveza definisanih urbanističko-tehničkim uslovima i zahtjevima je ispoštovan, naročito u vodoprivredno-ekološkom smislu i u području razrješenja saobraćajne infrastrukture. Hidroelektrana je u ovom periodu ukupnom svojom aktivnošću davala i daje stanovit doprinos sveukupnom privrednom i društvenom razvoju ovog kraja i Republike Srpske.


Citati

  • Od svega što čovek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova.

    Ivo Andrić, nobelovac
  • Život je neshvatljivo čudo, jer se neprestano troši i osipa, a ipak traje i stoji čvrsto kao na Drini ćuprija.

    Ivo Andrić, nobelovac
  • “Nije mi žao što drugi kradu moje ideje. Žao mi je što nemaju svoje.“

    Nikola Tesla, naučnik
  • Nikada do otkrića nisam došao isključivo racionalnim razmišljanjem.

    Albert Ajnštajn, naučnik
  • Ko hoće da napravi nešto nađe način, ko ne želi nađe izgovor.

    Stara mudrost

Standardi i sertifikati

Osnovni podaci

Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ MP a.d. Trebinje

ZP „HIDROELEKTRANE NA DRINI“ a.d. Višegrad

Kompleks Andrićgrad,
73240 VIŠEGRAD
RS / BiH

Matični broj: 01794949
Broj poreskog obaveznika: 4400497620000

Telefon: +387/58/635-200 (centrala)
E-mail: hevgd@teol.net

Kontaktirajte nas