Hidropotencijal sliva Drine

Sliv rijeke Drine sa energetske tačke gledišta spada među najbolje u Evropi. Sa prosječnim padavinama od 1.100 mm/god i velikim padovima od 2,2 ‰ do 5,2 ‰ daje mogućnost rentabilne proizvodnje električne energije i garantuje stabilnost elektro-energetskog sistema.

Sliv Drine obuhvata dijelove Republike Srpske, Srbije, Crne Gore i Federacije BiH. Drina nastaje spajanjem rijeka Tare i Pive, teče u pravcu od juga ka sjeveru a preko rijeke Save, čija je i najveća pritoka, uliva se u Dunav i pripada crnomorskom slivu.

Dužina glavnog toka Drine iznosi 345 km a površina sliva 19570 km2. Nadmorska visina sliva je od 74 m na ušću u Savu do 2600 m na izvoru. Prosječne padavine se kreću od 700 do 2000 mm. Neiskorišćeni potencijal Drine iznosi 3567 GWh.

Studije o korišćenju rijeke Drine u energetskom i vodoprivrednom smislu rađene su u kontinuitetu kroz cijeli 20. vijek. S obzirom da su režimi voda u slivu rijeke Drine prostorno i vremenski veoma heterogeni, svaka koncepcija optimalnog korišćenja je podrazumijevala izravnavanje protoka, preko velikih akumulacija pa je u tom cilju u slivu Drine izgrađeno 9 akumulacija ukupne zapremine 2.220 x 106 m3 vode, prvenstveno u energetske svrhe.

U periodu od 1976. do 1985.g. isprojektovana je prva i ujedno do sad jedina izgrađena Hidroelektrana na Drini na području Republike Srpske – HE Višegrad, koja je puštena u rad 1989.g. Dosadašnje analize su pokazale da se na čitavom prostoru Hidrosistema Drina mogu dobiti značajne količine kvalitetne električne energije.

Karakteristike hidroenergetskog potencijala sliva rijeke Drine sa pritokama

Rijeka Elektrana Instalisana snaga Proizvodnja Pripada Republici Srpskoj Stepen izgradnje Preostali potencijal pripada
MW GWh/god. % MW GWh
DRINA Buk Bijela 450 1.158 74 333 856,9 Gl. projekat Crna Gora
Srbinje 55,5 195 100 55,5 195 Gl. projekat
Paunci 43,2 156,3 100 43,2 156,3 Id. rješenje
Višegrad 315 1.010 100 315 1.010 U proizvodnji Srbija
V. Tegare 248 1.024 50 124 512 Studija Srbija
Dubravica 105 431 50 52,5 215,5 Studije Srbija
Kozluk 67,2 373 50 33,6 186,5 Studije Srbija
Drina I 68,5 380 50 34,2 190 Studije Srbija
Drina II 68,5 380 50 34,2 190 Studije Srbija
Drina III 68,5 380 50 34,2 190 Studije Srbija
LIM Mrsovo 37,3 148,1 100 37,3 148,1 Id. projekat
Vikoč 33,3 129,8 70 23,3 90,8 Id. rješenje Crna Gora
Falovići 9,2 35,8 100 9,2 35,8 Id. rješenje
Ćehotina Prvnići 6,1 25 100 6,1 25 Id. rješenje
Hreljava 4,8 20,5 100 4,9 20,5 Id. rješenje
Brioni 3,6 15,6 100 3,6 15,6 Id. rješenje
Ostale pritoke 68 malih HE
221,9 919,1 100 221,9 919,1 Studije
UKUPNO: 1805,6 6.781,2 1365,7 4.957,1

Sagledavanjem mogućnosti korišćenja hidroenergetskog potencijala sliva rijeke Drine koji pripada Republici Srpskoj konstatovano je da neiskorišćeni tehnički potencijal, a koji se može iskoristiti na hidroelektranama snage veće od 10 MW iznosi 3.626,2 MW.

U energetsko-ekonomskom smislu, najatraktivnije planirane hidroelektrane su HES Buk Bijela:

  • HE Buk Bijela instalisane snage 450 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 1.150 GWh,
  • HE Foča instalisane snage 55,5 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 195 GWh.

Od ostalih hidroenergetskih objekata treba pomenuti sljedeće:

  • HE Paunci na rijeci Drini instalisane snage 43,2 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 156 GWh,
  • HE Mrsovo na rijeci Limu instalisane snage 43,8 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 165 GWh.

Neiskorišćeni hidroenergetski potencijal malih vodotoka u slivu rijeke Drine koji se može iskoristiti na hidroelektranama snage do 10 MW iznosi 159,3 MW.

Za opširnije o potencijalnom iskorišćenju kliknite na Novi objekti.

Copyright © HE na Drini 2024 | Web dizajn Digitality