"HIDROELEKTRANE NA DRINI" a.d. Višegrad
HIDROELEKTRANA VIŠEGRAD
SLUŽBA ZA OPŠTE POSLOVE
SEKTOR ZA ORGANIZACIONO PRAVNE POSLOVE
17.03.2010.
Preduzeće "Hidroelektrane na Drini" ad iz Višegrada iz godine u godinu za kvalitet rada dobija međunarodna priznanja. Tako je bilo i nedavno u Varšavi, kada je ovo preduzeće, u konkurenciji 25 firmi, proglašeno liderom za poslovni ugled u istočnoj Evropi.
Pored niza uspješno završenih poslova, rukovodstvo i stručnjaci HE "Višegrad" angažovani su na još nekoliko višemilionski vrijednih projekata.
"Naši stručnjaci su vlastitim sredstvima uspješno završili kapitalni remont agregata "dva" sa zamjenom rashladnog sistema nosećeg ležaja. Prvi put od 1994. godine, razdvajan je rotor agregata od turbinskog dijela, popravljen je stator i 400kV postrojenje", rekao je direktor "HE na Drini" Mile Lakić.
Jedan od kapitalnih projekata ove ugledne firme je rješavanj esanacije podzemnih voda ispod predgradne brane, koje su se pojavile odmah poslije početka rada hidroelektrane.
"Prva mjerenja procurivanja vode iz 1991. godine dala su rezultat od 14 m3/s. U okviru mjerenja ovih dana je ispražnjeno jezero HE "Bajina Bašta" kod Višegrada da bi se utvrdila tačna količina vode koja prolazi ispod temelja", kaže Lakić.
Za istraživačke radove višegradska hidroelektrana je izdvojila 2,3 miliona, a za sanaciju procurivanja biće potrebno oko 25 miliona maraka, što će obezbijediti iz kreditnih sredstava.
S obzirom na to da Uprava preduzeća još radi u gradilišnim barakama, u toku su pripreme za izgradnju nove poslovne zgrade na otkupljenom zemljištu stare gimnazije pored Ćuprije na Drini. Zgrada će imati prizemlje i dva sprata, gradiće se od najmodernijih materijala, a pred ktaj iduće godien je planirano postavljanje kamen temeljca. Planiramo da poslovna zgrada posjeduje sve poslovne sadržaje koji su neophodni za vođenje sistema kao što su "HE na drini", kaže Lakić.
U hidroelektrani "Višegrad" se godinama bor esa plutajućim otpadom, od kojeg je 80 odsto, uglavnom plastične ambalaže, stiže iz rijeke Lim. Za čišćenje akumulacionog jezera hidroelektrana je prošle godine uložila 200.000 maraka.
"Ovih dana smo pokrenuli aktivnosti kako bi se na određeni način kontrolisalo kretanje plutajućeg otpada rijekom Drinom, tako što ćemo sa prestavnicima "Drinsko-Limskih hidroelektrana" pokušati nagovoriti da se navedeni otpad uklanja sa svih pregradnih profila rijeka Lima i Drine. Ukupno rješenje ovog problema je izgradnja deponija smeća izvan korita rijeka i poduzenje ekološke svijesti građana u smislu zaštite životne sredine.
U završnoj fazi su aktivnosti vezane z auvođenje ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 a nakon uvođenja očekujemo:
- ispunjavanje planova proizvodnje i održavanja optimalne pogonske spremnosti postrojenja
- stvaranje svih potrebnih uslova za obezbjeđenje investicija u funkciji sigurnog rada postrojenja i realizaciju obaveza po vodoprivrednoj i ekološkoj dozvoli i
- unapređenje aktivnosti na zaštiti životne sredine.
"Planiramo da zajedno sa MH "Elektroprivredom" Republike Srpske uložimo značajna sredstva za istraživanje i izradu investiciono-tehničke dokumentacije za nove hidroenergetske objekte na gornjem toku sliva rijeke Drine posebno vezane za izgradnju hidroelektrana "Buk Bijela", "Foča", "Sutjeska" i "Paunci" ", istakao je Lakić.
Iz časopisa Elektroprivrede Republike Srpske
Miloš Nešković, profesor
Pored niza uspješno završenih poslova, rukovodstvo i stručnjaci HE "Višegrad" angažovani su na još nekoliko višemilionski vrijednih projekata.
"Naši stručnjaci su vlastitim sredstvima uspješno završili kapitalni remont agregata "dva" sa zamjenom rashladnog sistema nosećeg ležaja. Prvi put od 1994. godine, razdvajan je rotor agregata od turbinskog dijela, popravljen je stator i 400kV postrojenje", rekao je direktor "HE na Drini" Mile Lakić.
Jedan od kapitalnih projekata ove ugledne firme je rješavanj esanacije podzemnih voda ispod predgradne brane, koje su se pojavile odmah poslije početka rada hidroelektrane.
"Prva mjerenja procurivanja vode iz 1991. godine dala su rezultat od 14 m3/s. U okviru mjerenja ovih dana je ispražnjeno jezero HE "Bajina Bašta" kod Višegrada da bi se utvrdila tačna količina vode koja prolazi ispod temelja", kaže Lakić.
Za istraživačke radove višegradska hidroelektrana je izdvojila 2,3 miliona, a za sanaciju procurivanja biće potrebno oko 25 miliona maraka, što će obezbijediti iz kreditnih sredstava.
S obzirom na to da Uprava preduzeća još radi u gradilišnim barakama, u toku su pripreme za izgradnju nove poslovne zgrade na otkupljenom zemljištu stare gimnazije pored Ćuprije na Drini. Zgrada će imati prizemlje i dva sprata, gradiće se od najmodernijih materijala, a pred ktaj iduće godien je planirano postavljanje kamen temeljca. Planiramo da poslovna zgrada posjeduje sve poslovne sadržaje koji su neophodni za vođenje sistema kao što su "HE na drini", kaže Lakić.
U hidroelektrani "Višegrad" se godinama bor esa plutajućim otpadom, od kojeg je 80 odsto, uglavnom plastične ambalaže, stiže iz rijeke Lim. Za čišćenje akumulacionog jezera hidroelektrana je prošle godine uložila 200.000 maraka.
"Ovih dana smo pokrenuli aktivnosti kako bi se na određeni način kontrolisalo kretanje plutajućeg otpada rijekom Drinom, tako što ćemo sa prestavnicima "Drinsko-Limskih hidroelektrana" pokušati nagovoriti da se navedeni otpad uklanja sa svih pregradnih profila rijeka Lima i Drine. Ukupno rješenje ovog problema je izgradnja deponija smeća izvan korita rijeka i poduzenje ekološke svijesti građana u smislu zaštite životne sredine.
U završnoj fazi su aktivnosti vezane z auvođenje ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 a nakon uvođenja očekujemo:
- ispunjavanje planova proizvodnje i održavanja optimalne pogonske spremnosti postrojenja
- stvaranje svih potrebnih uslova za obezbjeđenje investicija u funkciji sigurnog rada postrojenja i realizaciju obaveza po vodoprivrednoj i ekološkoj dozvoli i
- unapređenje aktivnosti na zaštiti životne sredine.
"Planiramo da zajedno sa MH "Elektroprivredom" Republike Srpske uložimo značajna sredstva za istraživanje i izradu investiciono-tehničke dokumentacije za nove hidroenergetske objekte na gornjem toku sliva rijeke Drine posebno vezane za izgradnju hidroelektrana "Buk Bijela", "Foča", "Sutjeska" i "Paunci" ", istakao je Lakić.
Iz časopisa Elektroprivrede Republike Srpske
Miloš Nešković, profesor
