"HIDROELEKTRANE NA DRINI" a.d. Višegrad
HIDROELEKTRANA VIŠEGRAD
Eksploatacija
Sadržaj:
° Eksploatacija do početka rata
° Eksploatacija u ratnom periodu
° Eksploatacija nakon rata
° Zaključak
Eksplotacija do početka rata
U ovom periodu nastavljeno je otklanjanje problema iz montaže, konstruktivnih i projektnih. Na remontu 1991. godine uočeno je gro nedostataka konstrukcije i montaže turbine, MOP-a i dr. Sanirano je nešto, a dio problema je ostao i do danas.
Prvi agregat je pušten u probni rad i u pogon 25. novembra 1989. god, drugi u februaru 1990, a treći u maju 1990. god. Proizvodnja se odvijala bez zastoja osim za remont i manji broj zastoja kod havarije MOP-a.
Rađeno je na ukrućivanju generatorskog vodećeg ležaja jer je dokazano da je izbačaj vratila agregata pri startu mnogo veći od očekivanog. Rađeno je na novom centriranju sva tri agregata, a i na popravci oštećene uljne regulacione cijevi na uljnoj glavi agregata 1.
Rađeno je na balansiranju sva tri generatora uz primjedbu da se prvi nije mogao dovesti u zadovoljavajući opseg zbog problema velike inklinacije.
Rađeno je na poboljšanju saosnosti agregata 3.
Naime, zbog usvojenog rješenja i većeg broja spojnih mjesta: radno kolo - vratilo, vratilo- zvijezda generatora, zvijezda generatora - nastavak vratila, nastavak vratila - uljna glava, saosnost je veliki problem.
Popravljena je saosnost agregata 3, sa 300 μ na 100 μ.
Poseban problem u eksploataciji objekta predstavlja procurivanje voda iz akumulacije ispod brane. Ovaj problem se javlja od početka eksploatacije i prisutan je i danas. Procurivanje se od početnih 1,4 m3/s (1991.god.) kontinualno povećavalo i 2004. godine je iznosilo 12 m3/s. Ovo je ozbiljan problem koji treba hitno riješavati kako zbog ekonomskih tako i zbog tehničkih razloga.
Izbijanjem rata u BiH u aprilu 1992. god. počeli su se namjerno rušiti dalekovodi. HE „Višegrad“ je imala glavni konektivni vod 400 kV za Tuzlu i 110 kV Vogošća Goražde.
DV Tuzla porušen je 11.4.1992. god. Od ovog datuma HE „Višegrad“ nije mogla plasirati energiju i nije bila u pogonu do 25.12.1992. god.
Mora se pomenuti ratni incident kada su otvoreni svi temeljni ispusti i do polovine otvora jedan zatvarač na prelivu. Ovom prilikom ispušteno je 6.300 m3/s vode koja je porušila desetak kuća u Dušču. Ćuprija na Drini je izdržala iako je trebalo da nivo vode poraste još jedan metar pa da otvori ispod lukova budu ispunjeni vodom.
U ovom periodu sa malobrojnom posadom na HE „Višegrad“ koja se starala da se agregati ne potope nizvodnom vodom (Kaplan - duboko potopljeni), obezbjeđujući napajanje el. energijom sa 35 kV Rudo i gorivom za dizel agregat (koji je inače postojano radio svo vrijeme rata po potrebi) i učestalim popravkama dalekovoda, tragalo se za rješenjem priključka na mrežu.
 Jednopolna šema Hidroelektrane Višegrad |
Najjednostavnije rješenje je bilo da se produži vod Višegrad - Rudo prema Potpeći i spoji sa DV 110 kV Potpeć - Pljevlja.
Ovo je urađeno tako da se sa jednom mašinom ušlo na mrežu i radilo sve do 22.10.1994.god. kada je pušten u pogon DV 220 kV Višegrad - Vardište i uklopljen na vod 220 kV Požega.
Poslije ovog datuma mogla se kompletna proizvodnja plasirati u sistem.
U periodu od aprila do novembra 1994. god. ukupno sedam mjeseci rađen je veliki remont agregata 1, odnosno popravljanje inklinacije. Posao je obavljen sa deset radnika bez prisustva isporučioca.
Tada je doveden agregat u tolerancu, što se tiče inklinacije, postavljanjem instrumental limova ispod konusa nosećeg ležaja. Segmenti nosećeg ležaja su voženi u „Lola korp”. Međutim obrada istih nije bila valjana, te se postupak morao ponoviti. Popravkom istih pušten je u rad agregat (kasnije su ubačeni rezervni segmenti).
Napominjemo specifičnost obrade površine segmenata nosećeg ležaja. U ratnom periodu značajno je istaći da se radilo sa minimalnim brojem ljudi, čestim popravkama DV zbog rušenja, radom dizel agregata i problemima snabdijevanja naftom i u nemogućnosti obezbjeđivanja servisa i nabavke rezervnih dijelova.
Kako je elektrana bila vezana u sistem EPS-a potrebe za energijom i snagom su bile ogromne i vođenje elektrane, od strane nadležnog dispečerskog centra, često nije bilo najadekvatnije.
Uz redovnu eksploataciju rešavali su se tekući problemi i sanirali zaostali neriješeni problemi. Remonti su rađeni redovno. Posle jednog teškog proboja urađena je sanacija MOP-a. Instaliran je akvizicioni „SCADA” sistem, sistem video nadzora i dignut je krov mašinske zgrade.
Od početka bombardovanja SR Jugoslavije oprema HE "Višegrad" je izdržala velike zemljospojeve, napon je rastao preko 460 kV, a elektrana je par puta radila ostrvski napajajući konzum do Kruševca.
Drugi problem je bio nizak napon na 400 kV mreži pa se uzbuda morala prepodešavati kako bi bio moguć ulazak u pogon pojedinih agregata HE Višegrad.
Elektrana je od početka rada do 31.12.2006.god. proizvela 15.211.877.757 kWh što se vidi iz pregledne tabele.
 |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
HE Višegrad je, kako pokazuje praksa petnaestogodišnjeg uspješnog rada, sve glavne tehničko-tehnološke zadatke predviđene projektnim rješenjima i očekivanjima ispunila i potvrdila.Ostvaruje se projektovana snaga i proizvodnja električne energije. Raspoloživost postrojenja je na visokom nivou. Gro obaveza definisanih urbanističko-tehničkim uslovima i zahtjevima je ispoštovan, naročito u vodoprivredno-ekološkom smislu i u području razrješenja saobraćajne infrastrukture. Hidroelektrana je u ovom periodu ukupnom svojom aktivnošću davala i daje stanovit doprinos sveukupnom privrednom i društvenom razvoju ovog kraja i Republike Srpske.
